Bol i ishrana

Tipične zapadnjačke dijete programiraju svaku ćeliju u našem tijelu prema upali. Današnjom ishranom ne uspijevamo unijeti dovoljno supstrata za stvaranje protuupalnih prostaglandina, zbog čega je odnos protuupalnih i proupalnih medijatora u organizmu često narušen. Hrana ne samo da ima uticaj na prevenciju, već može pomoći u oblikovanju tjelesne reakcije na bol.

Hrana koja ne izaziva bol

1. Smeđa riža

2. ​​Kuhano ili suho voće: trešnje, brusnice, kruške, šljive

3. Kuhano zeleno, žuto i narandžasto povrće: mrkva, brokula, blitva, zelje, zelena salata, špinat, buranija, tikvice, slatki krompir (batat)

4. Voda: obična ili mineralna. Ostali napitci – čak i neki biljni čajevi – mogu za neke ljude biti okidači za bol

5. Začini: vanilija

Slijede uobičajeni okidači bola, poznati i kao „prljavih dvanaest“, prema važnosti.

Okidači- triggeri bola
1. Mliječni proizvodi*	7. Orašasti plodovi i kikiriki
2. Čokolada	8. Paradajz
3. Jaja	9. Luk
4. Agrumi	10. Kukuruz
5. Meso **	11. Jabuke
6. Pšenica (hljeb, tjestenina)	12. Banane
* uključuju obrano ili cjelovito kravlje mlijeko, kozje mlijeko, sir, jogurt itd.** uključuje govedinu, svinjetinu, piletinu, ćuretinu, ribu itd.

Određena pića i aditivi su također okidači, uključujući alkoholna pića (posebno crno vino), kofeinska pića (kafa, čaj i kole), mononatrijum glutamat, aspartam (uobičajeni umjetni zaslađivač).

Ishrana i artritis

Artritis uzrokuje bol i ukočenost, a s vremenom i deformitete zglobova. Ipak, artritis ne mora biti jednosmjerna ulica. Bol, oticanje i ukočenost u zglobovima mogu se poboljšati ili čak nestati uz promjenu ishrane.  Čista vegetarijanska (veganska) dijeta godi polovini pacijenata s artritisom.  Popis namirnica za artritis bez bolova prikazan je u Tabeli 1.

Mliječni proizvodi i agrumi, kukuruz i gluten uobičajeni su pokretači bola u artritisu.

Dijetetska detoksikacija za artritis traje četiri sedmice, kada je važno potpuno izbjegavati svu hranu koja se nalazi u Tabeli 2. jer čak i mala količina okidača može izazvati simptome. Obroci trebaju sadržavati pet vrsta namirnica prikazanih u Tabeli 1. Nakon četiri sedmice, ako su se simptomi povukli, počinje ponovno unošenje vrsta hrane jednu po jednu, svaka dva dana. Mnogi ljudi imaju više od jednog okidača.

Međutim, postoje slučajevi kada inflamacija neočekivano započne. Zglobovi mogu postati vrući i bolni, ne zato što su ozlijeđeni, već zato što je reakcija na prirodnu ozljedu neprimjereno pokrenuta. Inflamacija također doprinosi glavoboljama, probavnim problemima, menstrualnim grčevima, psorijazi, ekcemu ​​i drugim stanjima. Uobičajeni lijekovi poput aspirina ili ibuprofena djeluju blokirajući upalu, ali njihovo djelovanje je ograničeno.

Dva prirodna spoja koja potiču iz biljaka djeluju poput protuupalnih lijekova. Za neke pacijente pomažu dramatično; za druge je njihov učinak skromniji. Prvi spoj, alfa-linolenska kiselina ili ALA, nalazi se u mnogim uobičajenim namirnicama; povrće, grah i voće, a u koncentrovanom obliku u lanenom ulju. Takođe se nalazi u omega-3 porodici masnih kiselina, grupi koja uključuje riblje ulje. Drugi spoj, gama-linolenska kiselina, ili GLA, mnogo je rjeđi. Nalazi se u samo nekoliko neobičnih ulja:  ulje boražine, ulje noćurka, ulje crne ribizle i ulje konoplje. Isti učinak ne može se dobiti od maslinovog ulja, kukuruznog ulja, suncokretovog ulja, masti, maslaca ili drugih uobičajenih masti ili ulja. Jednostavno nemaju nikakvo protuupalno djelovanje.

Da biste razumjeli kako ALA i GLA djeluju na bol i upalu, važno je objasniti šta utiče na toplinu unutar zglobova. Inflamacija se kontroliše različitim spojevima u tijelu, koji se nazivaju prostaglandini. Jedan od njih, prostaglandin E2 reaguje brzinom munje. U tren oka ga proizvode stanice u zglobovima, stvara trenutnu lokalnu upalu, a zatim nestaje. Njegova misija je pomoći imunološkom sistemu da napadne toksine i pokrene zacjeljivanje. Nažalost, jednako brzo može napasti i vlastita tkiva. Svaki molekul prostaglandina E2 preživi samo trenutak, ali ako se stalno oslobađa iz ćelija, to je poput stalnog frcanja iskri koje žare zglobove.  Inflamatorni prostaglandin E2 napravljen je od arahidonske kiseline koja se nalazi u mesu (prosječni svejed pojedini između 200 i 1.000 mg arahidonske kiseline svaki dan) i uljima za kuhanje, posebno ulja od kukuruza i suncokreta.

Biljke uopće nemaju arahidonsku kiselinu jer nemaju enzime koji je stvaraju.

Dva druga prostaglandina imaju suprotan učinak; rade na zaustavljanju inflamacije. Nazvani E1 i E3, oni su poput mlaza hladne vode na vrućim zglobovima. Rashlađuju otok, bol, crvenilo i vrućinu. Ono što je važno znati je da, ako se uzme dodatak ulja boražine, ulja noćurka ili ulja crne ribizle, GLA se u njima pretvara u prostaglandin E3 i uključuje vlastiti protuupalni učinak. Ako je nečija prehrana bogata životinjskim mastima ili uljima za kuhanje, učinak je stvaranje proinflamatornih spojeva. S druge strane, ako neko konzumira više GLA ili ALA, ova korisna ulja dopsinose stvaranju prirodnih protuupalnih jedinjenja.

Može proći nekoliko sedmica dok ova ulja djeluju, a do šest mjeseci da se vidi njihov puni učinak. Nuspojave obično su blage i prolazne. Trudnice bi trebale izbjegavati GLA jer to može povećati mogućnost pobačaja.

Tipični režim za artritis uključuje navedene namirnice da se konzumiraju svakodnevno, obično uz večernji obrok

• Ulje boražine ili noćurka PLUS
• Laneno ulje, jedna kašika (ili četiri kapsule) PLUS
• Vitamin E, 400 IU (štiti ulja od oksidacije)

GLA ima izražen protuupalni učinak i utiče na razne funkcije organizma. Preporučuje se kod polineuropatije, artritisa, autoimunih bolesti, ekcema, alergija,  karcinoma dojke, povišenog krvnog pritiska, tegoba u menopauzi i PMS-u te osteoporoze. Za postizanje najboljeg protuupalnog učinka preporučuje se istovremeno uzimanje omega-3 masnih kiselina.

Noćurak

Doziranje: 6-8 g ulja noćurka na dan  (4 g ulja noćurka sadrži približno 300-360 g GLA).

Boražina

Doziranje: 3,7-5,0 g ulja boražine na dan.

Lan

Doziranje: Laneno sjeme – za laksativni učinak uzima se 10 g (1 velika kašika) nerazdrobljenog ili „razbijenog” lanenog sjemena, s najmanje 1 čašom tekućine, 2-3 puta na dan.
Za vanjsku primjenu uzima se 30-50 g brašna lanenog sjemena kao vlažna ili vruća kompresa.
Laneno ulje – 5 ml (jedna kašikica) ulja na dan.

Sva tri ulja čuvati na hladnom i tamnom mjestu, jer su zbog visokih udjela nezasićene masne kiseline lako podložna oksidaciji. Dodatakom E vitamina ta se mogućnost znatno smanjuje.

Antioksidansi

Slobodni radikali su posebno ozbiljan problem u već upaljenim zglobovima. Među najpoznatijim antioksidantima je beta-karoten, koji mrkvi daje narandžastu boju, zatim vitamin C, E i mineral selen, za koje je dokazano da jačaju imunološku funkciju.

Tjelovježba

Tijelo stvara prirodne peptide protiv bolova, enkefaline i endorfine („endogeni morfijum“). Enkefalini se stvaraju u nadbubrežnim žlijezdama a endorfini u hipofizi. Zaista se ponašaju poput morfija. Njihovo glavno mjesto djelovanja je u mozgu i samim nervima. Za podsticanje njihovog lučenja ključna je tjelovježba. Istraživači su testirali toleranciju na bol kod sportista. Trčanje od šest milja stimulira oslobađanje endorfina, što je približno ekvivalentno deset miligrama morfija.

Triptofan

Aminokiselina triptofan potiče proizvodnju serotonina u mozgu koji utiče na osjetljivost na bol, raspoloženje i san. Triptofan je bio popularan u Sjedinjenim Američkim Državama sve dok preparati triprofana nisu uzrokovali rijedak poremećaj krvi, čime je uklonjen sa tržišta. Međutim, hrana bogata ugljikohidratima sigurno i pouzdano povećava koncentraciju triptofana u krvi, te za neke ljude hrana bogata ugljikohidratima djeluje blago antidepresivno, a također može izazvati san i ponekad smanjiti bol.

Hrana i suplementi daju nam i nove načine za zaustavljanje lokalnih ozljeda tkiva, smanjenje impulsa bola u nervima, pa čak i ograničavanje percepcije bola u mozgu.  Vitamin B6 (50-150 mg dnevno) i đumbir (jedan do dva grama dnevno) pokazali su se korisnim suplementima za smanjenje bola.