Fitoestrogeni i žensko zdravlje

Fitoestrogeni su prirodne supstance koji se nalaze u biljkama. Kada se konzumiraju, mogu uticati na na isti način kao i estrogen koji se proizvodi u organizmu. U adolescenciji estrogen igra ulogu u razvoju ženskih spolnih karakteristika, a  sve do menopauze estrogen kontroliše menstrualne cikluse.
Pojam fitoestrogena najčešće se povezuje s ublažavanjem različitih ženskih tegoba, posebno onih koji se javljaju tokom menstrualnog ciklusa, te u perimenopauzi i menopauzi.

Zanimanje za biljke takvog djelovanja, u vrijeme sve izraženijeg povratka prirodi u svim segmentima ljudskog života, potpuno je razumljivo i opravdano.  Popularnosti njihove primjene pridonose i statistički podaci prema kojima žene koje žive na Istoku u periodu menopauze imaju drugačije i slabije izražene tegobe od žena koje žive na Zapadu. Incidencija karcinoma dojke i uterusa kod njih je također značajno manja. Zasluge tome pripisuju se prvenstveno drugačijoj prehrani. U prilog tome govori i činjenica da  žene Istoka preseljenjem na Zapad i prihvatanjem drugačijeg stila života i prehrane, također postaju sklone istim tegobama kao i žene na Zapadu. Uobičajena prehrana Istoka podrazumijeva konzumiranje velikih količina povrća, soje i sojinih proizvoda, dok na Zapadu prednost imaju proizvodi od žitarica i mesa, uz znatno manje učešće povrća. S nutritivnog gledišta, prehrana Istoka i Zapada bitno se razlikuje po unosu biljnih vlakana, vitamina i minerala te drugih biološki aktivnih sastojaka među kojima su i fitoestrogeni. Prema rezultatima studije provedene u nekoliko evropskih zemalja, unos fitoestrogena na starom kontinentu ne prelazi 1 mg dnevno, dok je, npr. u Japanu ta količina 50 do 100 puta veća.

Fitoestrogeni se na estrogenske receptore ne vezuju tako čvrsto kao estrogen koji proizvodi tijelo, pa njihovi učinci mogu biti slabiji. Fitoestrogeni mogu biti korisni za žene koje žele uravnotežiti svoje hormone. Simptomi hormonalnog disbalansa kod žena uključuju:

• valunge
• bolne grudi
• smanjen seksualni nagon
• umor
• neredovne menstrualne cikluse i
• promjene raspoloženja.

Fitoestrogeni se dijele u dvije osnovne skupine, izoflavonoide i lignane. Izoflavonoidi su  najpoznatiji među fitoestrogenima.

Fitoestrogeni se mogu naći u orašastim plodovima, mahunarkama, osobito soji i njezinim prerađevinama, lanu, susamu, zobi, ječmu, jabukama, mrkvi, šipku, pšeničnim klicama, ginsengu, hmelju, komoraču i anisu tj. u sjemenu, korijenu, bobicama i cvjetovima biljaka. Najbolji izvor izoflavona su mahunarke i to naročito soja, sojino zrno, sojin protein, brašno, sojine pahuljice, dok ih u sojinom ulju i sojinom umaku gotovo i nema.

Najbolji izvor lignana su lan i laneno brašno, a u lanenom ulju ima ih vrlo malo. Lignani se nalaze u hrani bogatoj vlaknima kao što su sjemenje i žitarice, a najkoncentriraniji su u sjemenju lana. Kumestani su slični izoflavonima, a najčešće ih se može naći u alfalfi, crvenoj djetelini i izdancima grahorica.

Fitoestrogeni su u vrlo blagom obliku prisutni i u ljekovitom bilju: virak, hajdučka trava, rusomača… sve su to trave koje su se stoljećima koristile kako bi se zaliječile rane i izliječili razni poremećaji. I u njima se nalaze u pravom obliku, u pravoj količini koja nam može pomoći, a neće štetiti.

Fitoestrogeni također utiču na kognitivne funkcije kod žena te smanjuju rizik od depresije, neurodegenerativnih oboljenja i demencije.