Uloga ishrane u prevenciji karcinoma dojke

Zdrava ishrana igra ključnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja karcinoma dojke. Iako nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti bolest, određeni obrasci ishrane i stil života mogu značajno uticati na zdravlje dojki. Naučna istraživanja potvrđuju da prehrambene navike mogu uticati i na prevenciju i na ishod kod žena koje su već oboljele od karcinoma dojke.

Jedna od najvažnijih preporuka jeste prelazak na pretežno biljnu ishranu. To znači da veći dio obroka treba da čine povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke. Žene koje konzumiraju 8–10 porcija raznovrsnog povrća i voća dnevno imaju značajno manji rizik od pojave karcinoma dojke. Posebno su korisni lisnato zeleno povrće, bobičasto voće, paradajz, mrkva i kupusnjače (brokula, karfiol, prokelj).

Namirnice bogate vlaknima, poput mahunarki i cjelovitih žitarica, pomažu u snižavanju nivoa estrogena i štetnih masnoća u krvi, a uz to podržavaju zdravu probavu. Istraživanja ukazuju da unos 30–45 g vlakana dnevno može smanjiti rizik od hormonski zavisnih karcinoma. Dodatno, sjemenke lana i chie sadrže lignane – biljne estrogene koji se povezuju s nižim nivoima estrogena u krvi.

Zdrave masnoće su također važan dio zaštitne ishrane. Preporučuje se unos maslinovog ulja, avokada, oraha, te ribe poput lososa i sardina zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina. Ove masnoće djeluju protivupalno i mogu pomoći u smanjenju rasta tumorskih ćelija.

S druge strane, preporučuje se izbjegavanje crvenog i prerađenog mesa, zasićenih i trans masti, kao i industrijski prerađenih proizvoda bogatih bijelim brašnom i šećerima. Takva ishrana može povećati upalne procese, dovesti do gojaznosti i poremetiti hormonsku ravnotežu – faktore povezane s većim rizikom od karcinoma dojke.

Unos alkohola se preporučuje potpuno izbjegavati, jer je potvrđeno da čak i umjerene količine povećavaju rizik od karcinoma dojke. Takođe, istraživanja pokazuju da žene koje redovno piju zeleni čaj (1–4 šolje dnevno) imaju niži rizik od razvoja bolesti, vjerovatno zbog njegovih snažnih antioksidativnih svojstava.

Vitamin D je važan saveznik u prevenciji, a preporučuje se održavanje vrijednosti u krvi iznad 40 ng/ml. Ako nije moguće dostići ovu vrijednost prirodnim putem (sunce i hrana), treba razmotriti suplementaciju u dogovoru s ljekarom. Vitamin D djeluje protivupalno i reguliše rast ćelija.

Fizička aktivnost ima snažan zaštitni efekat. Redovno kretanje – hodanje, vožnja bicikla, plivanje ili bilo koja druga aktivnost najmanje 150 minuta sedmično – doprinosi regulaciji tjelesne mase, smanjenju nivoa estrogena i poboljšanju opšteg zdravlja.

Na kraju, važna je i pažnja prema tjelesnoj težini. Gojaznost, naročito u menopauzi, povezana je s višim nivoima estrogena i povećanim rizikom od pojave i recidiva bolesti. Održavanje zdrave tjelesne mase kroz pravilnu ishranu i fizičku aktivnost je stoga jedan od najvažnijih koraka koje žena može poduzeti u prevenciji karcinoma dojke.

Zaključno, balansirana, pretežno biljna ishrana uz ograničenje štetnih namirnica, redovna fizička aktivnost i briga o tjelesnoj masi čine osnovu savremene, naučno zasnovane strategije za smanjenje rizika od karcinoma dojke. Svaka promjena u pravcu zdravijih navika je korak prema dugoročnom zdravlju.

Vaša Nutriseta