Kako uspostaviti prirodnu ravnotežu u crijevima nakon antibiotika

Koliko su antibiotici zaista loši za vašu probavu i zdravlje crijeva? Evo odgovora: lošiji nego što ste mogli zamisliti.

Najnovija istraživanja otkrivaju da šteta od određenih vrsta antibiotika može trajati mjesecima, pa i godinama – na načine koji bi mogli dovesti do bolesti poput upalne bolesti crijeva, čak i povećati rizik za rak debelog crijeva.

Kako bi saznali šta se događa sa crijevnom mikroflorom tokom jednog kursa antibiotika, švedski i britanski istraživači dali su zdravim odraslim osobama ili placebo ili oralne antibiotike. Skupljali su uzorke pljuvačke i stolice prije i nakon antibiotske terapije.* Četiri vrste antibiotika su proučavane: amoksicilin, tetraciklin, ciprofloksacin i klindamicin. Nije iznenađujuće što su svi antibiotici uništili  mnoge korisne bakterije kako u pljuvački tako i uzorcima stolice. Dobra vijest je da su se u ustima „dobre“ bakterije naselile prilično brzo poslije sve četiri vrste antibiotika. Ali crijeva nisu tako dobro prošla. Nakon amoksicilina bila je poremećena koncentracija dobrih bakterija u crijevima oko sedmicu dana. Nakon tetraciklina oko mjesec dana. Nakon ciprofloksacina i klindamicina, šteta je bila trajnija.

Konkretno, potisnuli su nekoliko vrsta uobičajenih bakterija u crijevima koje proizvode kratko-lančane masne kiseline zvane butirati – koje se sve više prepoznaju kao ključ zdravlja debelog crijeva. Butirat inhibira upalu, djeluje kao snažan zaštitni antioksidans i pomaže u prevenciji maligne alteracije ćelija. Kada bakterije prestanu proizvoditi butirat, mogu se javiti probavne smetnje kao što su upalne bolesti crijeva.

U ovoj studiji, ciprofloksacin i klindamicin potisnuli su proizvođače butirata nekoliko mjeseci – a u nekim slučajevima i do godinu dana nakon terapije.

Znači li ova studija da nikada ne biste trebali prihvatiti recept za ove antibiotike?  Ne! Neke potencijalno opasne infekcije mogu se jedino liječiti ovim i drugim antibioticima.  Ali ako su vam propisani antibiotici, razgovarajte sa svojim ljekarom o najboljoj zaštiti za crijevnu floru.

Održavanje pravilne ravnoteže crijevne flore je ključna, ali široko previđena komponenta ljudskog zdravlja. Iako je uzimanje antibiotika produžilo životni vijek, naša prekomjerna i često nepotrebna upotreba ovih lijekova predisponira nas za štetne, dugoročne posljedice. Antibiotici nisu selektivni u pogledu bakterija koje uništavaju, i kao rezultat toga ubijaju i „dobre“ bakterije. Ovo je važno jer ove korisne bakterije podržavaju imunološki sistem, štite od bolesti i infekcija, pomažu probavi i obradi hrane, pomažu u apsorpciji hranjivih sastojaka i eliminiraju otpad. Sada znamo da najmanje 70% našeg imunološkog sistema počiva unutar naših crijeva. Nažalost, nakon jedne kure antibiotika, narušava se prirodna ravnoteža između korisnih i patogenih bakterija.

Šta možete učiniti da popravite i vratite ravnotežu nakon primjene antibiotika?

1. Izbjegavajte šećer i druge jednostavne ugljikohidrate. Ovo je svakodnevno pravilo, ali je posebno važno kada se oporavljate od infekcije i nakon upotrebe antibiotika. Patogene ili „loše“ bakterije vole šećer. Izbjegavajući šećere i jednostavne ugljikohidrate, vi zapravo izgladnjujete loše bakterije.

2. Konzumirajte fermentiranu hranu koja je ključna za održavanje zdravog imunološkog sistema. Konzumirajte kefir, kiseli kupus, cveklu i drugo fermentirano povrće ili voće. Pivo, iako fermentirano, nije na spisku. Ne samo da je pivo prepuno ugljikohidrata, već smanjuje i pokretljivost crijeva. Smanjenje pokretljivosti crijeva u kombinaciji s obilnim ugljikohidratima može dovesti do nadutosti, zastoja i neravnoteže crijevnih bakterija.

3. Konzumirajte supe od kostiju. Budući da sadrži kolagen, protein koji nalazimo u svim vezivnim tkivima, supa od kostiju bogata je aminokiselinama. Među njima je i glicin, za koji se pokazalo da stimulira proizvodnju glutationa, snažnog antioksidansa koji igra ključnu ulogu u prevenciji bolesti. Glicin doprinosi zdravlju unutrašnje stijenke crijeva te smanjuje njihovu propusnost. Želatina iz supe također apsorbira vodu što pomaže u održavanju sloja sluzi koji drži crijevne mikrobe dalje od crijevne barijere. Želatina i glicin smanjuju upalu u crijevima. Osim toga, supe od kostiju imaju i druge brojne prednosti te ih preporučujem barem jednom sedmično za očuvanje zdravlja zglobova, tetiva, mišiča i imunološkog sistema.

4. Postoje stotine različitih vrsta probiotika, od laktobacila, bifidobakterija i nekih kvasaca. Za vrijeme i poslije antibiotske terapije, obavezno je uzimati što jači probiotik koji pomaže održati ravnotežu crijevne flore, smanjiti nuspojave i spriječiti rast ‘loših’ bakterija za vrijeme i nakon terapije. Štaviše,  postoje jasni dokazi da upotreba probiotika u toku antibiotske terapije smanjuje nivo rezistencije na antibiotike!  Rezistencija na antibiotike ubrzava se zloupotrebom i prekomjernom upotrebom antibiotika i veoma je opasna. Započnite uzimati probiotike (s hranom) kada prvi put započnete s uzimanjem antibiotika (raspoređenih u različito doba dana). Preporučeno doziranje probioticima je još 2-3 sedmice nakon antibiotske terapije.

5. Prebiotici su nutrijenti topljivi u vodi, sadrže vlakna te ostaju u probavnom traktu i stimulišu rast korisnih bakterija. Nalaze se u mahunarkama, voću i intergalnim žitaricama. Evo nekoliko namirnica koje biste trebali konzumirati: badem, mrkva, banana, cjelovite žitarice, zeleno povrće, kivi, poriluk, bijeli luk, gljive.

6. Podržite svoju jetru. Naša jetra obavlja preko 500 različitih funkcija. Antibiotici mogu da oštete jetru, posebno ako ih uzimate duže vrijeme.  Mliječni čičak   odličan je dodatak za potporu zdravlja jetre, a može se uzimati u obliku tableta silimarina ili kao čaj (420 mg dnevno u podijeljenim dozama) koji možete kupiti u našim apotekama. Sok od mrkve i cvekle može također podržati funkciju jetre. Također, ne zaboravite da pijete puno vode kako bi izbacili ​​neželjene toksine.

I na kraju, dobre bakterije borave u našim tijelima od dana kada smo rođeni i ostaju s nama cijelog života. Bakterije u crijevima uspostavljaju  se u prve 2-3 godine života i igraju važnu ulogu u probavi, metabolizmu i imunološkoj funkciji. Crijeva nas štite, pa zaštitimo i mi naša crijeva!

*Zaura E, Brandt BW. De Mattos JT et al. Same exposure but two radically different responses to antibiotics: resilience of the salivary microbiome versus long-term microbial shifts in feces. mBio Nov 2015, 6 (6) e01693-15; doi: 10.1128/mbio.01693-15.