Mikrobiota crijeva i gojaznost

Gojaznost je složen metabolički poremećaj uzrokovan nizom genetskih i negenetskih faktora (faktori okoline). Svjetska zdravstvena organizacija definira gojaznost kao indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30, ali definicija se razlikuje od zemlje do zemlje. U Kini se, na primjer, BMI od 28 ili više smatra gojaznim. Predviđa se da će do 2030. godine broj gojaznih ljudi širom svijeta dostići 1,12 milijardi. Gojaznost se ne manifestira samo kao promjena u izgledu, već je povezana i s poremećajima metabolizma lipida i glukoze, hroničnom upalom, oksidativnim stresom i povećanim rizikom od raznih bolesti, prije svega kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. Posljednjih godina sve više dokaza pokazuje da neravnoteža u crijevnoj mikrobioti može biti faktor koji dovodi do pretilosti.

U crijevima živi do 100 triliona simbiotskih mikroba, nazvanih crijevna mikrobiota, koja se sastoji od 10 puta većeg broja ćelija nego u samom tijelu. Mikrobiota crijeva se oslanja na ostatke hrane koje ljudsko tijelo ne vari, sluz koju luče crijeva i mrtve stanice koje se izbacuju kao hranjive tvari kako bi održale visok nivo populacije. Aktivna crijevna mikrobiota proizvodi veliki broj fiziološki aktivnih supstanci, uključujući kratkolančane masne kiseline, vitamine i proizvode korisne za zdravlje kao što su protuupalni, analgetski i antioksidativni proizvodi, zajedno s potencijalno štetnim proizvodima kao što su neurotoksini, karcinogeni i imunotoksini. Ovi proizvodi mogu ući u krv, direktno regulirati ekspresiju gena i utjecati na ljudski imunološki i metaboličke procese. Stoga je zdrava crijevna mikrobiota neophodna za održavanje tjelesnog metabolizma i energetske ravnoteže. Neravnoteža u crijevnoj mikrobioti može uzrokovati metaboličke poremećaje i povećati apetit, što dovodi do pretilosti.

Mikrobiota crijeva utiče na pojavu gojaznosti regulacijom apsorpcije energije, centralnog apetita, skladištenja masti, hronične upale i cirkadijanskih ritmova. Raznolikost crijevne mikrobiote je jedan važan faktor vezan za gojaznost. Većina studija je pokazala da su raznolikost i bogatstvo crijevnog mikrobioma smanjeni kod pretilih pacijenata. Iako geni igraju važnu ulogu u mikrobioti crijeva, faktori okoliša imaju značajniji utjecaj.

Ishrana je jedan od najvažnijih faktora koji izazivaju gojaznost. Navike u ishrani razvijenih zemalja i regiona postepeno su postale okarakterisane visokom potrošnjom masti i šećera, što je doprinosi postepenom porastu gojaznosti. Crijevni mikrobi ovise o prehrani domaćina kako bi preživjeli i prikupili energiju, a promjene u ishrani imaju veliki uticaj na crijevnu mikrobiotu. Poremećaj spavanja je još jedan uzrok gojaznosti. Nedostatak sna dovodi do poremećenih cirkadijalnih ritmova, što može uticati na mikrobiom crijeva i doprinijeti gojaznosti. Ovi faktori dovode do sistemske i visceralne upale bijelog masnog tkiva i promjena u osjetljivosti na inzulin. Stres aktivira gene koji utiču na metabolizam i potiče konzumaciju slatke i masne hrane, čime se povećava apetit i doprinosi gojaznosti. Stres značajno utiče na osovinu mikrobiota-crijeva-mozak u svim fazama života. Osim toga, nezdrav način života (sjedilački život uz nedostatak tjelesne aktivnosti), emocionalni poremećaji i lijekovi također mogu doprinijeti gojaznosti. Ukratko, kao „migrant“, sama crijevna mikrobiota se dobija iz okoline; samim tim faktori sredine imaju veći uticaj na nju i mogu uticati na pojavu i razvoj gojaznosti.

Kada osoba odluči da se bori sa viškom kilograma, najčešće nije dovoljno samo smanjiti količinu, nego i promijeniti vrstu hrane koju konzumira. Povećan unos voća, povrća, hrane koja je što manje industrijski prerađena može doprinijeti promjenama u sastavu mikrobiote, odnosno promijeniti balans bakterija u crijevima tako što pospješuje rast i razvijanje bakterija tipičnijih za mršavije osobe. To je ipak često dugotrajan proces, pa se sve češće preporučuju probiotici koji sadrže ove bakterije, da bi se proces ubrzao.

Efekti koje probiotici imaju na metabolizam su brojni:

• djelovanje na zid crijeva, čija propustljivost može biti povećana zbog ishrane bogate mastima
• smanjenje upalnih procesa, koji bitno utječu na metaboličke aktivnosti
• regulacija hormonalnog odgovora gastrointestinalnog trakta
• smanjenje apetita i porast adiponektina (hormon sa protuupalnom aktivnošću)
• povećanje tolerancije glukoze, smanjenje holesterola.

Upotreba probiotika i prebiotika može služiti kao pomoćna terapija u prevenciji i tretmanu pretilosti, inzulinske rezistencije, dijabetesa tip 2 i nealkoholne masne jetre. Istraživanja pokazuju da probiotici i prebiotici dovode do značajnog smanjenja abdominalnog masnog tkiva i indeksa tjelesne mase, poboljšavaju metabolizam ugljikohidrata i smanjuju metabolički stres kod pacijenata sa dijabetesom i inzulinskom rezistencijom.

Koje probiotike preporučuje Nutriseta?

NBL Probiotic Gold sadrži kombinaciju probiotičkih bakterija koje klinički dokazano imaju pozitivan efekat na gubitak tjelesne težine, regulaciju oksidativnog stresa i lipidni profil. NBL Probiotic Gold uz probiotičke kulture sadrži i prebiotik – vlakna koja služe kao hrana probiotičkim bakterijama i pomažu im da opstanu u crijevima, te kombinaciju vitamina C, E, A, B1, B2 i B6, što će pružiti potporu organizmu tokom dijete. Kao i svi NBL Probiotici, Gold je proizveden patentiranom metodom sa dvostrukom ovojnicom, zahvaljujući kojoj 100 puta više probiotičkih bakterija preživljava do crijeva, u odnosu na probiotike proizvedene bez ovojnice. Za pozitivan učinak na smanjenje tjelesne težine preporučuje se kontinuirana upotreba tokom nekoliko mjeseci. Više o ovim izuzetno korisnim probioticima možete saznati putem linka https://nbl.com.ba/proizvodi/nbl-probiotici/ ili u najbližoj apoteci.